Slatko i mistično uz mudrost – za sve čija srca krase ljubav, dobrota i poduzetnost!
Snovi su bitni.
Pogotovo ako naviještaju nešto potpuno izvan čovjekove kontrole.
Josip to zna.
Tišinu palače Kotromanić jedino je nagrizalo dobroćudno, ali žustro nadmudrivanje oca Branimira i sina Zvonimira pod okriljem značajne lipanjske noći u Sarajevu.
Ona je bila odmak od svečane i pomalo isforsirane atmosfere koja ih je očekivala na događaju za nekoliko dana kojeg će prekinuti pucanj koji je promijenio svijet.
Početna poglavlja bacaju nas u žarište zbivanja tog lipnja 1914. dok Zvonimir Josip Stjepan Krsto Anton Maria Kotromanić hita kamenim sarajevskim ulicama, a Dora Zlatar baca pogled na sat, iščekujući vrijeme kad će moći izjuriti iz svoje kuće.
Njih dvoje, Dora iz građanske obrtničke obitelji te Zvonimir Josip Stjepan Krsto Anton Maria – potomak slavne plemićke obitelji, vode nas na nezaboravno putovanje.
Preko poniznog Bosanskog Kraljevstva i ponosne Dubrovačke Republike, prodora osvajačkih Osmanlija do šarmantnog Sarajeva, stjenovitog Olova bogatog misterijom, Kraljeve Sutjeske i raskošnog Beča u ratnim okolnostima te sjajnog Zagreba, radnja donosi šarmantnu priču o ljubavi, Božjoj prisutnosti, junaštvu, časti, gubitku, ustrajnosti, dobroti i odvažnosti. I kraljevskom blagu.
Slika koja postoji u ideji ljudi odlazi na putovanje od zanatske kuće urara preko plemićkog administrativnog dvora do carskih palača, franjevačkih samostana i tajnih skrovišta blaga.

Habsburg. Kotromanić. Zlatar.
Snažna prezimena za današnja zbivanja na svjetskoj i europskoj razini koja pozivaju na mudrost koja proizlazi iz povijesti i ispravno posloženih prioriteta.
Inspirativna priča o slici koja povezuje povijest i sadašnjost, vještom konjaniku koji se bori za plašt i satu koji je ispričao radnju.
Povijesni roman o potrazi za čudotvornom slikom Gospe Olovske!
Slika. Konjanik. Sat.
Obožavat ćete je!
Slika je isijavala snagu svojeg autoriteta, nenametljivog i otajstvenog.
“Gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce” odgovori mu mirno Antun.
I dok su ga drugi uglavnom oslovljavali sa Zvonimir plemeniti Kotromanić, ona ga je zvala Josip Čuvar.
Izdavač: Naklada Bošković
